Jenoside yakorewe Abatutsi muri Mata 1994 ni kimwe mu bibi bikomeye byabaye mu mateka y’isi, aho mu minsi 100 gusa, abantu barenga 800,000 bishwe mu buryo bwateguwe kandi bwihuse. Ubushakashatsi bwakozwe n’imiryango mpuzamahanga nka Human Rights Watch (HRW) bwerekanye uburyo leta y’u Rwanda yifashishije inzego za leta, ubuyobozi bw’uturere, n’igisirikare mu gutegura no gushyira mu bikorwa Jenoside. Ibi byatumye Jenoside iba igikorwa cy’ubugome bwateguwe neza kandi bwihuse, aho abicanyi bakoresheje ibikoresho byoroheje nk’inkoni, imihoro, n’amasuka mu kwica.
Ubushakashatsi bwakozwe na Heide Rieder na Thomas Elbert bwagaragaje ingaruka z’ibihe bikomeye ku buzima bw’abarokotse Jenoside n’abana babo. Ubu bushakashatsi bwerekanye ko abarokotse Jenoside bagize ibibazo by’ubuzima bwo mu mutwe nk’agahinda gakabije (depression), ubwoba (anxiety), n’indwara ya post-traumatic stress disorder (PTSD), ndetse n’abana babo nabo bagaragaje ibimenyetso by’indwara z’ubuzima bwo mu mutwe. Ibi byerekana ko ingaruka za Jenoside zitabaye iz’igihe gito gusa, ahubwo zifite ingaruka z’igihe kirekire ku buzima bw’abaturage.
Kigali Genocide Memorial, kimwe mu bigo by’ubushakashatsi ku mateka ya Jenoside, cyerekana uburyo Jenoside yakorewe Abatutsi yari igikorwa cy’ubugome bwateguwe neza kandi bwihuse, aho abicanyi bakoresheje ibikoresho byoroheje mu kwica. Iki kigo kandi cyerekana uburyo leta y’u Rwanda yifashishije inzego za leta, ubuyobozi bw’uturere, n’igisirikare mu gutegura no gushyira mu bikorwa Jenoside.
Mu ncamake, ubushakashatsi bwakozwe n’imiryango mpuzamahanga nka HRW, ndetse n’ubwakozwe na Heide Rieder na Thomas Elbert, bwerekanye ko Jenoside yakorewe Abatutsi muri 1994 ari imwe mu ngeso mbi z’ubugome mu mateka y’isi. Ibi byerekana ko Jenoside itari igikorwa cy’ubugome bwabaye mu gihe gito gusa, ahubwo ari igikorwa cy’ubugome bwateguwe neza kandi bwihuse, kandi ingaruka zayo zifite ingaruka z’igihe kirekire ku buzima bw’abaturage.
Ubumwe.com