Mu gihe isi yose ikomeje urugamba rwo guhashya virusi itera SIDA, u Rwanda narwo ruri mu bihugu byagaragaje ubushake n’ingufu mu guhangana n’iki cyorezo. Nubwo ubwandu bushya bukiriho, by’umwihariko mu rubyiruko, igihugu cyateye intambwe ikomeye mu kurwanya no gukumira ikwirakwira ry’iyi virusi.
Uko ubwandu bwa SIDA buhagaze mu Rwanda
Raporo yiswe Rwanda Population-based HIV Impact Assessment (RPHIA) yo mu mwaka wa 2022 yagaragaje ko 3% by’abantu bari hagati y’imyaka 15 na 45 babana na virusi itera SIDA mu Rwanda. Bivuze ko abarenga ibihumbi 210 ari bo bafite n’iyi virusi.
Iyi raporo yagaragaje kandi ko ubwandu bushya bugaragara cyane mu rubyiruko, aho 35% by’ubwandu bushya buba mu bana b’ingimbi n’abangavu. Ibi bitera impungenge cyane, kuko urubyiruko ari rwo musingi w’ejo hazaza.
Umuti mushya urinda kwandura SIDA watangiye gukoreshwa
Mu rwego rwo kurinda abantu batari banduye, u Rwanda rwashyizeho gahunda yo gukoresha cabotegravir long acting (CAB-LA) — urushinge rurinda umuntu kwandura virusi ya SIDA.
Uyu muti uterwa kuri buri mezi abiri, kandi umaze kwemezwa n’ishami ry’Umuryango w’Abibumbye ryita ku buzima (OMS). Urufasha cyane cyane abantu bafite ibyago byinshi byo kwandura, nk’urubyiruko, abakora uburaya, n’abahuje ibitsina bahuje igitsina (LGBTQ+).
Ingamba z’igihugu mu kurandura SIDA
U Rwanda rufite intego yo kurangiza burundu icyorezo cya SIDA mu 2030, bijyanye n’intego z’Isi yose zashyizweho na LONI. Ibi bizagerwaho binyuze mu bikorwa bikomeye birimo:
- Gukangurira abantu kwipimisha virusi ya SIDA kenshi, kandi hatanzwe serivisi ku buntu
- Gutanga imiti igabanya ubukana (ARVs) ku buntu ku bayanduye
- Ubukangurambaga ku buryo bwo kwirinda: gukoresha agakingirizo, kumenya uko wandura n’uko utandura, kwigisha mu mashuri n’ibigo
- Kurinda impinja kwanduzwa na ba nyina biciye mu kwita ku babyeyi batwite banduye
Ubufatanye n’inzego mpuzamahanga
U Rwanda rukorana n’inzego nka:
- UNAIDS
- PEPFAR
- Global Fund
- OMS,
mu gutanga inkunga, imiti, ibikoresho byo gupima, ndetse n’amahugurwa y’abakozi b’ubuzima.
Kuba maso ku rubyiruko
Urubyiruko rufatwa nk’itsinda riri mu byago bikomeye. Kubw’ibyo, gahunda nyinshi zimaze gushyirwa mu mashuri, za kaminuza n’ibigo by’urubyiruko, zifasha kongera ubumenyi ku bijyanye na virusi ya SIDA n’uburyo bwo kuyirinda.
Hari kandi gahunda z’ubujyanama, amasomo ku mibonano mpuzabitsina n’ubuzima bw’imyororokere, kugira ngo urubyiruko rufate ibyemezo bishingiye ku bumenyi.
SIDA ni icyorezo kikiriho, ariko U Rwanda ruri mu nzira nziza yo kugihashya. Imibare yerekana ko ingamba ziri gutanga umusaruro, ariko n’impungenge z’iyongera ry’ubwandu mu rubyiruko ziracyahari.
Ubutumwa bukomeye ni uko kwipimisha, kwirinda, kwigisha abandi no kudahisha ibibazo ari intwaro zacu z’ingenzi.
Imbaraga z’ubufatanye hagati ya leta, amatorero, urubyiruko n’inzego z’ubuzima, zizagira uruhare runini mu kugera ku ntego y’uko nta muntu uzaba agihitanwa na SIDA mu 2030.
Nishimwe.
Leave feedback about this